Recenzija: Code 8 (2019)
Pogledali smo kanadski, sci-fi akcijski film Code 8. Našu recenziju pročitajte u članku.
Žanr: Akcija, sci-fi, triler
Redatelj: Jeff Chan
Scenarist: Chris Pare
Glumačka postava: Robbie Amell, Stephen Amell, Sung Kang, Aaron Abrams
Sinopsis: U svijetu gdje ljudi sa super-sposobnostima žive u ilegali, očajni mladić Connor Reed će, u pokušaju da spasi bolesnu majku, biti uvučen u kriminalni svijet kojeg vodi opasni kriminalac Garrett, koji radi za još opasnijeg narko-bossa.
Budimo realni, živimo u svijetu koji je pun opcija. Toliko glazbe, filmova i ostalih stvari za otkriti. Pa tako neki ljudi znaju potražiti i da pogledaju neke manje zapažene, nevine filmove kako bi se s vremena na vrijeme odmorili od svih onih Hollywoodskih blockbustera koji nas tjeraju u kina nekoliko puta mjesečno. Ako ste i vi jedan od tih ljudi koji tražite samo neki solidni i jednostavni filmić koji će vam poslužiti da se uz dobar film opustite na vašem vlastitom kauču umjesto standardnih kino-sjedala, onda bi Code 8 mogao biti upravo ono što tražite. Iako Code 8 nije neka brutalna trilerčina koja fura akcijske šablone sto nas sat, svejedno je dovoljno zabavan, opuštajuć i jednostavan da se u njemu može uživati kroz sat i pol vremena.
2016. godine, glumci i rođaci Stephen Amell i Robbie Amell su snimili kratki film Code 8 koji je završio na youtubeu kao dio kampanje da se snimi i cijeli film. Iako je trajao svega 10 minuta, taj kratki film je ostavio utisak tako da se za financiranje punog filma zaradilo čak pet puta više nego što se očekivalo. Taj film danas možete pogledati i na youtube (na dnu recenzije), a do danas je skupio gotovo 5.5 milijuna pregleda. Koncept tog kratkog filma je zasnovan u futurističkom Lincoln Cityu, u kojem određeni stanovnici posjeduju jedinstvene super-sposobnosti i zbog čega su prisiljeni živjeti u ilegali jer znate kako to filmovima biva: ljudi se uvijek boje onoga što ne mogu kontrolirati. Iako je koncept tehnički zasnovan na ideji Marvelovih X-Mena, ključna razlika je da niti jedan od tih ljudi nije superheroj, već zapravo samo koriste sposobnosti kako bi na crno zarađivali jer ne mogu naći normalni posao. Jedan od njih je Connor Reed, mladić koji koristi svoje sposobnosti kao povremeni radnik te sav novac štedi da bi platio liječenje svojoj majci koja boluje od tumora. No jednom kada upozna Garretta, kriminalca koji mu ponudi novac za spas njegove majke, Connor u očajnički prihvaća te biva uvučen u svijet kriminala u koji se zakopava sve dublje i dublje.
Iako se sami koncept čini kao jedan veliki klišej, ovo je jedan od onih slučaja kada to zapravo uopće nije mana. Čak što više, iako je sastavljen od nekih milijun puta viđenih elemenata, ovaj film jednostavno uspije se nekako ograditi od tih svojih filmskih klonova te sam za sebe stvoriti fabulu koja ne mora biti previše komplicirana, eksplozivna, ili napeta da bi zabavila gledatelja. Stvar je u tome što ovaj film se ne pokušava nametnuti kao neki akcijski spektakl, jer on to i nije, ali se isto tako ne stidi onoga što je: nesavršeni, ali zabavni i jednostavni filmić koji se bez problema može odgledati u jednom dahu. Upravo to je glavna prednost ovog filma, on jednostavno kaže: “takav sam kakav sam, i tako mi se sviđa,” i upravo zbog toga se svidio i nama.
Scenarij je sasvim korektan. Ne može se reći da pati od predvidljivosti jer film cijelo vrijeme gradi fabulu za koju se čini da za glavnog lika nema izlaza iz situacije u kojoj se našao, iako je sasvim evidentno da će na kraju nakako uspijeti izvući iz te rupe koju si je sam iskopao. Isto tako, po meni je jako dobra stvar što film nije filozofirao zbog završetka filma samo kako bi napravio uslugu gledateljima. Jer po meni je puno važnije da je završetak filma i realan i svrsishodan cijelom filmu, a ne da se izmišlja topla voda samo da bi film završio na neki isforstirani način. U ovom filmu, kompletna fabula ide svojim tokom, te je u ovom slučaju dobra stvar što scenarist nije puno debatirao sa svojim mozgom: “ovo će ovako, ili možda je bolje ovako, ma ne ovako ću ipak.” Uz to možemo nadodati da je scenarij složen na sasvim konkretan način, zajedno sa dijalozima koji možda nisu nešto perfektno napisani, ali ipak služe svojoj svrsi, pogotovo u slučaju Garretta.
To futurističko okruženje i mjesto radnje filma su jako dobro napravljeni. Film je napunjen dobrom dozom sci-fi i futurističkih elemenata, što se dobro uklapa sa tim svijetom u kojima je veći naglasak na strojevima nego na ljudima. Pogotovo specijalcima robotima i naoružanim dronovima od kojih se vrlo teško sakriti. No unatoč tome, koliko god organi reda bili temeljiti, kriminalno podzemlje uvijek nađe način da bude korak ispred njih. S obzirom na futurističke elemente, iako je evidentno da ovaj film nije snimljen za neku ogromnu lovu, jako je dobra stvar što film zapravo uopće ne izgleda jeftino. Čak što više, CGI i sci-fi elementi su jako dobro napravljeni, tako da se uopće ne može reći da ovaj film pati zbog manjeg budžeta, baš naprotiv. Uz to bih pohvalio odlično režirane kadrove, pogotovo one iz ptičije perspektive kada kojima smo dobili ne samo impresivan pogled, nego i dinamične kadrove na kojima osim cijele metropole, vidimo i dronove koji su zapravo i možda glavni futuristički element ovog filma.
Što se tiče glumačke postave iako možda nije turbo zvjezdana, svejedno je sasvim solidno složena. U glavnoj ulozi je Robbie Amell, koji je glumio i u kratkom filmu, potom njegov rođak i glumac Stephen Amell kojeg znamo kao popularnog Green Arrowa iz serije Arrow, a i Robbie je glumio u istom tom svemiru u seriji The Flash. Ostatak postave su poznati Sung Kang kojeg se dobro sjećamo iz serijala Fast & Furious. A u ostalim ulogama su Aaron Abrams, kojeg ja recimo znam iz serije Blindspot te Greg Bryk koji je glumio u odličnoj ovogodišnjoj seriji Jett, te još prije 11 godina u Marvelovom filmu The Incredible Hulk. Robbie je odradio vrlo dobar performans, kao i ostatak glavnog glumačkog spektra, ali posebno vrijedi istaknuti Stephena Amella kojeg je koliko neobično, ali toliko i osvježavajuće vidjeti u nekoj drugoj ulozi nakon osam godina u Arrowu. Što pokazuje da iako možda nije neka mega-zvijezda, Amell je vrlo dobar glumac koji se itekako može nositi sa različitim vrstama uloga, dokle god su akcijske uloge u pitanju. E sada, iako smo Robbiea, Sunga i Aarona gledali i u kratkom filmu, treba znati da su neke stvari u odnosu na kratki film malo izmjenjene. Mi vam svakako preporučamo da pogledate kratki film prije gledanja ovog cijelog, ali treba napomenuti da, iako su ideja i koncept isti, neke stvari su malo drugačije, što se posebno vidi kod lika Aarona Abramsa. No, o čemu je točno riječ, to ćete ipak otkriti sami.
Zaključimo. Code 8 je definitivno jedan opuštajući i ne previše pretenciozni film koji je zapravo jednostavan i fin za gledanje. Sa sasvim solidnim scenarijem, i konkretno odrađenim poslom od strane glavnih glumaca. Dobro, sve je to u redu, no što je zapravo Code 8? Možda neki suludi pokušaj pariranja akcijskim blockbusterima poput John Wick i Fast & Furious? Ma ne, ovo je jedan mali, nevini, i jednostavni filmić koji traje onih klasičnih i okruglih 90 minuta, a kao takav je dovoljno zabavan da vam prekrati tih 90 minuta ovih tipičnih, dosadnih, zimskih i kišnih večeri. Barem dok u kino ne dođu neki novi blockbusteri koje jedva čekate pogledati. No do tada, Code 8 filmu svakako dajte šansu, jer ipak se radi o jednom zabavnom akcijskom filmiću, poradi kojeg nećete porazbijati pola stana. Nažalost, takvih je filmova u današnje vrijeme sve manje i manje.