Novo istraživanje kaže da se gledanje filmova u kinu računa kao vježbanje

Ako vam je novogodišnja odluka bila da počnete vježbati i trošiti kalorije, sada će vam puno lakše pasti.

Sjedenje i gledanje filma u kinu bi se moglo računati kao lagano vježbanje, prema znanstvenicima s University College London (UCL), koji su saznali da se gledateljima filmova u kinima poveća broj otkucaja srca jednak onom 40 minuta laganog kardio vježbanja.

Put u kina je ono što čini razliku, znanstvenici vjeruju. Gdje su filmski fanovi lako ometeni tijekom gledanja filmova kod kuće, neprekinuta poveznica koju imaju tijekom gledanja filmova u kinima je po njima ključna.

“Kulturna iskustva poput odlaska u kino pružaju mogućnosti da posvećujemo nepodijeljenu pažnju kroz dugotrajna razdoblja,” piše u izvješću neuroznanstvenik UCL-a Joseph Devlin. “U kinima, međutim, ne postoji ništa drugo za raditi osim se posvetiti gledanju.”

To znači da bi filmski veće moglo biti dobro i za naš um, također.

“Naša mogućnost da prolazimo kroz probleme bez ometanja čini nas boljima u rješavanju problema i kako da budemo produktivniji,” on dodaje.

Plaćene studije, koju su proveli u UK kinima Vue Cinemas, promatrali su 51 sudionika dok su gledali rimejk “Aladdina” iz 2019. godine uživo, sa senzorima koji prate njihov otkucaji srca i kožne reakcije tijekom filma. Njihovi rezultati su uspoređeni s grupom od 26 onih koji su proveli to isto vrijeme čitajući.

Normalni otkucaji srca u odmaranju su između 60 i 100 otkucaja u minuti. Rezultati su pokazali da su oni koji su potrošili 40 minuta gledajući film u kinu postigli “zdravu srčanu zonu,” s otkucajima između 40% i 80% maksimalne mogućnosti – oko 95 i 160 otkucaja po minuti za prosječnog sredovječnu odraslu osobu. Taj broj otkucaja bi se mogao usporediti s onim ubrzanog hodanja ili vrtlarenja, znanstvenici kažu.

Također, rekli su sljedeće “Zajednički društveni fokus ne samo da ima dokazanu vezu s većom povezanošću i empatijom s drugima,” pišu oni, “nego je dokazano da smanjuje simptome usamljenosti i depresije.”

Prema Devlinu, ovakva produljena koncentracija mogla bi biti blagodat za svakoga, posebno one koji se stalno odvraćaju pametnim telefonima, tabletima i društvenim medijima.

“U svijetu u kojem je sve teže odstupiti od svojih uređaja, ova razina održivog fokusa je dobra za nas,” piše on za kraj.