Pročitali smo knjigu koju je napisala Annette Hess, Njemačka kuća. Našu recenziju knjige Njemačka kuća pročitajte u članku.

Autor: Annette Hess

Izdavač: Sonatina j.d.o.o., 2019.

Facebook: Pročitala Dubravka Š.

Annette Hess (1967., Hanover, Njemačka) ugledna je njemačka scenaristica i književnica, koja je 1998. na  Universität der Kunste Berlin diplomirala dramsko pisanje. Od 2001. godine radi kao scenaristica, nominirana je za 7, a osvojila 2 prestižne nagrade za scenarije i suradnju u filmskim i televizijskim projektima.
Prvi roman Njemačka kuća objavljen je 21. rujna 2018., a odmah po izlasku iz tiska roman je otkupljen u petnaestak zemalja.

Roman Njemačka kuća pročitala sam doslovno u jednom dahu, nisam ga ispustila iz ruku do zadnje stranice, a tek sad sam uočila kako je to debitantski roman Annette Hess. Nestvarno.

Radnja romana smještena je u Frankfurt krajem 1963. i tijekom 1964. godine, u grad koji se oporavlja od ratnih razaranja, ali u kojemu počinje suđenje niže rangiranim ratnim zločincima, njemačkim časnicima u Auschwitzu. U prvom dijelu romana upozajemo Evu Bruhns, mladu prevoditeljicu sa poljskoga, koju slučajno pozivaju kao zamjenu za stalnog prevoditelja, ali koja nakon toga dobiva ponudu da kao prevoditeljica sudjeluje u sudskom procesu. Njezina obitelj, kao i zaručnik, protive se tom angažmanu, ali Eva osjeća kako mora sudjelovati i saznati istinu o ratnim zbivanjima pa se drugi dio romana uglavnom se odnosi na sudski proces, dok se treći dio romana zbiva po završetku suđenja do i nakon donošenja presude.

Naslov romana je višeznačan, izvorno je Njemačka kuća naziv restorana kojeg vode Evini roditelji, ali to je i njemačka država, stanovništvo koje zauzima različite stavove u odnosu na ratna zbivanja i sadašnjost.

Frankfurtski proces uznemirio je uzorne njemačke građane, novinari su se pitali:

CITAT

Davadesetijedan optuženik, tri suca, šest porotnika, dva dopunska suca i tri zamjenika porotnika sudjeluju u ovom suđenju, osim njih četiri državna odvjetnika, tri zastupnika sporedne optužbe, devetnaest branitelja. Porezni obveznici upitat će se: „Što opravdava ovoliki trošak?”

CITAT

Eva je doznala da je mladi odvjetnik kanadskog podrijetla David Miller pred sam početak suđenja uspio doći  do poljskog svjedoka Josefa Gabora kako bi svjedočio o prvoj uporabi ciklona B. To je plin kojim je navodno ubijeno više od milijun ljudi. Gledajući tu brojku, Eva je bila sigurna da je riječ o tiskarskoj pogrešci.

Dana 23. rujna 1941. godine prvi je puta uporabljen ciklon B.

CITAT

Dakle, ondje naprijed lijevo sjedili su trgovac koji se bavi izvozom, glavni blagajnik regionalne štedionice, dva trgovačka namještenika, diplomirani inženjer, trgovac, poljoprivrednik, upravitelj zgrade, ložač, radnik, umirovljenik, ginekolog, dva stomatologa, ljekarnik, stolar, mesar, dostavljač novca, tkalac i graditelj pianina. Ti muškarci navodno su odgovorni za smrt stotina tisuća ljudi.
Recenzija knjige: Njemačka kućaZajedno sa Evom pitam se koliko zaista poznajemo svoje susjede, svoje sugrađane. Neki od optuženih bili su cijenjeni gosti restorana Evinih roditelja čija su djeca bila izuzetno pristojna i dobro odgojena. Što se dogodilo sa tako uglednim građanima da im se sudi za smrt stotina tisuća ljudi, za okrutna mučenja i zvjerstva? Može li strah za vlastiti život biti dovoljan razlog za sudjelovanje u ratnim zločinima? Kako ti ljudi nastavljaju sa svojim „čestitim” životima, da li mirno spavaju, mogu li izbrisati sjećanja na nevine žrtve? Na žalost, ne tako davni događaji tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj i dalje ostavljaju otvorenim ova pitanja. Do jučer susjedi, prijatelji, kumovi, danas monstrumi, jer to se zvijerima ne može nazvati.

Evu su sugrađani doživljavali kao izdajnicu, većina nije željela saznati istinu, umanjivali su tragediju holokausta, oni koji su istinu znali željeli su je zaboraviti, ponašali su se kao da se nikada išta takvoga nije dogodilo. Svjedočenja žrtava su strašna, potresna, ali jezivo je i ponašanje optuženih tijekom suđenja, bez kajanja i savjesti. Tijekom i nakon suđenja Eva je preispitala odnose unutar vlastite obitelji, a kako je suđenje odmicalo mijenjao se i njezin odnos sa zaručnikom.

Tek ovlaš dodirnuta je i tema onih koji su postali žrtve u odnosu na one koji su izbjegli holokaust pravovremenim bijegom. Spašeni osjećaju krivnju, grižnju savjesti zbog tragedije nevinih žrtava koji su stradali zato što su bili Židovi, Romi, Slaveni, drugačijih političkih nazora i uvjerenja, jako je malo trebalo za postati žrtvom.

Da li je pravda zadovoljena?

CITAT

Kažnjivost zločina u vrijeme nacionalsocijalizma  ovisi o tada važećim zakonima.

Ostatak se nalazi pri kraju ove izuzetne, i danas temom aktualne knjige, sami prosudite što je pravom a što pravda.

NAPOMENA:

Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 2005. godine službenu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja.

Tragedija nastala kao posljedica Holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se sjećamo, onda možemo odati prikladnu počast žrtvama. Milioni nedužnih Židova i pripadnika drugih manjina ubijani su na nazamislivo barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu, niti njihovu agoniju.

(Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan, 27. siječnja 2006.)

U Njemačkoj

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta je memorijalni nacionalni praznik u Njemačkoj, a nazvan je Der Tag des Gedenkens an die Opfer des Nationalsozialismus – Dan sjećanja na žrtve nacional-socijalizma. Praznikom ga je proglasio federalni predsjednik Roman Herzog 3. siječnja 1996. godine izdajući proklamaciju da se ovaj dan obilježava 27. siječnja, dana kad su 1945, godine vojnici sovjetske armije oslobodili zarobljene u Auschwitz-Birkenau koncentracijskom logoru.

Herzog je u svojoj proklamaciji kazao:

Prisjećanje ne smije prestati – ono također mora biti upozorenje budućim generacijama da budu na oprezu. Zato je veoma bitno naći pravi način koji će biti efektivan, koji će iskazivati žaljenje za patnje i gubitke, a biti posvećen sjećanju na žrtve, što će pomoći sprječavanju ponavljanju zločina.

Napomena prema https://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_sje%C4%87anja_na_%C5%BErtve_holokausta