Pročitali smo novu knjigu Grete Thunberg, Svante Thunberg, Beate Ernman i Malene Ernman, Naša kuća u plamenu. Našu recenziju knjige Naša kuća u plamenu pročitajte u članku.

Autor: Greta Thunberg, Svante Thunberg, Beata Ernman, Malena Ernman

Izdavač: Egmont Zagreb, 2019.

Facebook: Pročitala Dubravka Š.

Knjiga Naša kuća u plamenu zajednički je rad obitelji Thunberg Ernman, ali ono zbog čega ova knjiga ovih dana privlači pozornost te izaziva polemike je aktivizam Greta Thunberg (rođene 2003.) u borbi protiv klimatskih promjena. Odjednom svi imaju mišljenje, prije svega o samoj Greti, bez obzira koliko su uopće upoznati sa njezinim djelovanjem i što zaista znaju o razmjerima klimatskih promjena koje ugrožavaju opstanak života na Zemlji kakvim ga poznajemo i prihvaćamo zdravo za gotovo.

Najveći dio knjige pisan je iz perpektive Gretine majke Malene Ernman koja se 2014. godine suočila sa drastičnim promjenama u Gretinu ponašanju zbog kojih je čitava obitelj bila prisiljena promijeniti dnevne rutine i tražiti odgovore što se događa sa Gretom. Niti šest mjeseci nakon što je Greti postavljena dijagnoza slična, ako ne i gora priča, ponavlja se sa tri godine mlađom Beatom – objema djevojčicama dijagnosticiran je Aspergorov sindrom, mutizam, ADHD… Obitelj iz dana u dan uči živjeti sa ovim dijagnozama, bori se sa školskim, zdravstvenim i socijalnim sustavom.

CITATI:

Netko mora ispričati sve o školskom sustavu u kojem jedan od četiri učenika završi izoliran od ostatka kolega. O učenicima koji nemaju zaključne ocjene jer škole s prilagođenim programima za djecu s posebnim potrebama, koje ostvaruju na desetke milijuna prihoda, „ne uspijevaju“ zaposliti učitelje. Najisplativiji je to neuspjeh na svijetu.

„Ja sam mislila da je ovo škola za djecu s posebnim potrebama, ali ne“, uzdiše Greta. „Ovo je škola za učitelje s posebnim željama.“

Današnji čovjek mora biti ekstrovertiran. Mora znati malo o jako mnogo stvari. U principu možete nešto poznavati na znanstvenoj razini, ali ako se ne uspijevate verbalno izraziti, svejedno možda ne zadovoljiti uvjete za prolaznu ocjenu u srednjoj školi.

Što se dogodi s onim ljudima koji su izvrsni u nečemu vrlo određenom, ali nisu sposobni raditi bilo što drugo osim onoga što ih zaista zanima?

Što se dogodi s onima koji su igrom slučaju malo sramežljivi? Što se dogodi s onima kojima je zlo kada moraju govoriti pred drugima? Što se dogodi s onima velikim dijelom čovječanstva kojem nedostaju socijalne vještine koje danas vrednujemo više od bilo čega drugoga?

Najgore od svega nije to što škole znaju za tu problematika, da tako mnogo učenika zaostaje i da su zapostavljeni u sustavu u kojem se prevelika uloga pridaje društvenim kompetencijama, u kojem su fleksibilnost i ekstrovertnost postavljene kao norma i preduvjet u slici uspješnog učenika.

O ovim temama Gretina majka piše veći dio knjige i pitam se, ako su oni u jednoj razvijenoj Švedskoj imali takvih problema, kako li je drugdje, tamo gdje društvo ima još manje empatije prema drugačijima. U Hrvatskoj su takvi roditelji crvena krpa školama i čitavom obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom sustavu, nazivaju ih dosadnima, imala sam prilike vidjeti u školi u kojoj sam radila.

Greti nije bilo omogućeno redovito pohađanje škole, ali ona se zainteresirala za problem globalnih klimatskih promjena, počela je opsesivno pratiti vijesti o tome, vodila je statistiku koliki se dio medijskog prostora posvjećuje vijestima o klimatskim promjenama (uglavnom manje od jedan posto), u svoje aktivnosti uključila je i roditelje koji za sebe kažu da nisu bogati, oni su djelatnici u kulturi i pripadaju višem srednjem sloju. Da, ali taj viši srednji sloj može si priuštiti električni automobil (od cca 30 000 Eura na više), ugradnju solarnih panela za koje kao ni u Hrvatskoj nisu oslobođeni plaćanja dadžbina državi. Za naše prilike Gretini obitelj vrlo je bogata pa se u komentarima aktivizma njihovog djeteta najčešće može pročitati „razmažena, bogata balavica“.

CITAT O AKTIVIZMU I KLIMATSKIM PROMJENAMA:

Ne trebaju svi biti aktivisti za klimatske pomjene. No nekakav bi osnovni minimum trebao postojati, da barem zauzdamo svoje aktivno zatiranje okoliša i planeta te da prestameno na društvenim mrežama svoje uništavanje klime uzdizati kao trofeje.

Okrutna je istina da je naš ekološki kredit presušio u trenutku kada sm opređi 350 ppm ugljikova dioksida u atmosferi. Preciznije rečeno 1987.

Sredinom 2018. godine, prije početka parlamentarnih izbora u Švedskoj, Greta se odlučila za školski štrajk u neposrednoj blizini zgrade Parlamenta. Štrajk je počeo 20. kolovoza 2018., trajao je tri tjedna, nakon nekoliko prvih samotnih dana djevojčici se počelo priključivati sve sviše ljudi najrazličitijih zanimanja, intervjuirale su je mnoge medijske kuće, glas o njoj proširio se Europom i svijetom. Ova knjiga izdana je u Švedskoj 2018., hrvatskom izdanju dodani su govori koje je Greta održala tijekom prve polovine 2019. godine.

U jednom od govora ona kaže „Želim da se ponašate kao da je naša kuća u plamenu. Jer jest.“ Govor je održan 25. siječnja 2019. godine na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, ljetos je gorjela Amazona, gorjelo je u Sibiru, u Japanu se izmjenjuju ekstremne vrućine i strašni tajfuni, o mnogim incidentima koji su posljedica klimatskih promjena uopće nismo informirani jer se ne događaju u Europi, Americi, Australiji.

Odluka da se aktivno uključi u borbu protiv klimatskih promjena pozitivno je utjecala na Gretine dijagnoze, ona koja je odbijala govoriti igdje osim u krugu obitelji daje intervjue i drži govore pred velikim skupinama nepoznatih ljudi, proširila je listu hrane, roditelji su presretni zbog tog napretka, ali zabrinuti zbog govora mržnje sa kojim se zajedno sa Gretom suočavaju.

Ne želim se ovdje izjašnjavati za ili protiv Grete, ali izuzetno me smetaju vrlo neprimjereni i neargumentirani napadi na ovu mladu djevojku, uglavnom od ljudi koji vrlo sklonih aktivizmu iza zaslona računala i tipkovnice mobitela. Ne bi bilo normalno da odjednom svi podržavaju Gretu, ali tolika mržnja, toliko prostačenje i vrijeđanje za mene je puno previše.

Da li bih se osobno aktivno uključila u borbu protiv klimatskih promjena? Ne. Svojedobno sam se javno izjasnila u svezi pitanja značajnih za jednu skupinu ljudi, nakon euforične podrške koja je trajala okruglo tri dana ostala sam sama, još snosim sve moguće posljedice svojeg istupa. Sudjelovala sam i u jednom od prosvjeda Udruge Franak na kojemu je najmanje ljudi bilo iz Zagreba, krasan proljetni dan, savršen za roštilj, neka netko drugi prosvjeduje za nas – tako je to u Hrvatskoj. Trebalo bi, ajmo na ulice, zašto se nitko ne buni, pozivaju mnogi na društvenim mrežama ili prvoj liniji šanka, ali kad treba djelovati „a zašto baš ja“, „baš u radno vrijeme“, „nezgodno je tijekom vikenda“. I Greti zamjeraju školski štrajk, njezina nastavnica nije dobro prošla zbog podrške koju joj je pružila, ali kad treba dočekati sportaše ili je u pitanju „povijesno važna“ utakmica tada nisu u pitanju ni škola, niti radno vrijeme, vremenske (ne)prilike.

U rujnu je u Hrvatskoj gostovao australski književnik Markus Zusak, autor Kradljivice knjiga. Tijekom razgovora u Hrvatskom državnom arhivu spomenuo je kako su na da njegovog odlaska na put prema Hrvatskoj u Sydneyu održani masovni prosvjedi protiv klimatskih promjena i kako je bilo divno vidjeti takvo zajedništvo. Bilo me je sram.

Bez obzira što mislite o Greti Thunberg, pročitajte ovu knjigu i pronađite u njoj ono što kao građanin možete učiniti u borbi protiv klimatskih promjena, a možete jako puno ako želite, čak i bez izlaženja na ulicu (osim ako idete baciti smeće).