Osim hvalevrijednog projekta “Europa iznutra i izvana 2020. – 2021.”, nakladnička kuća HENA COM izdaje i redovne naslove koji plijene pažnju. U nastavku vam predstavljamo tri nova naslova koja možete potražiti u knjižarama diljem Hrvatske ili na njihovoj web stranici.

Nakladnička kuća HENA COM izdaje naslove koji plijene pažnjuODJAKI: DOBAR DAN, DRUGOVI

Ondjaki (1977., Luanda) mladi je i nagrađivani angolski pisac. Nakon studija sociologije u Luandi i New Yorku, radio je na brojnim kinematografskim i filmskim projektima. Ondjaki je već ovjenčan mnogim i važnim nagradama, između ostalog dobio je “Grande Prémio de Conto Camilo Castelo Branco 2008”, prestižne nagrade “Jabuti i “Saramago 2013” te “Prix Transfuge 2015”. Osim toga, ušao je u izbor 39 afričkih pisaca mlađih od 40 godina, u sklopu projekta “Africa39”. Napisao je četiri romana: Dobar dan, drugovi (2001.), Quantas Madrugadas Tem A Noite (2004.), Avó Dezanove e o segredo do soviético (2008.), Prozirni (2008.), a piše i poeziju: Actu Sanguíneu (2000.), Há Prendisajens com o Xão (2002.), Materiais para confecção de um espanador de tristezas (2009.), Dentro de mim faz Sul, seguido de Acto sanguíneo (2010.), kratke priče: Momentos de Aqui (2001.), E se Amanhã o Medo (2005.),  Os da minha rua (2007.), Sonhos azuis pelas esquinas (2014.), priče za djecu: Ynari: A Menina das Cinco Tranças (2004.), O leão e o coelho saltitão (2008.), O voo do Golfinho (2008.) i priče za mlade: A bicicleta que tinha bigodes (2011.) i Uma escuridão bonita (2013.). Napisao je i dramu Os vivos, o morto e o peixe frito (2014.) te novelu O Assobiador (2002.). Djela su mu prevedena na 15 jezika.

O knjizi:
Kada profesori dječaku Ndaluu i njegovim školskim prijateljima zadaju slobodnu temu, oni crtaju tenkove i puške, a u sastavcima pišu o ratu. A kako i ne bi? Ndaluovo djetinjstvo protječe u Luandi u Angoli, a godina je 1990. Ulicama patroliraju i marširaju vojnici, u školi im predaju Kubanci, a hrana se kupuje na bonove. Unatoč tomu, školarac Ndalu šarmira čitatelje svojom maštom, u kojoj ne nedostaje uzbudljivih priča, zabave i smijeha.

Ondjakijev roman Dobar dan, drugovi iz perspektive djeteta progovara o zbivanjima u ratnoj Angoli, čarobnom djetinjstvu i istinskom prijateljstvu. Ispisan jednostavnim, tečnim jezikom, obojen toplinom i životnošću, roman pred čitatelja istodobno podastire dirljivu ljudsku priču i uvid u političku povijest nama daleke afričke zemlje.

„Dobar dan, drugovi šarmantan je roman, suptilan u prikazivanju političkih poteškoća maloga, slabo poznatoga afričkog naroda. Velike preporuke.“ – Damian Kelleher

„Ondjakijevo pisanje i priče zapanjujuće su jednostavne, a iznimno zabavne. Jedan od najprominentnijih pisaca koje poznajem.“ – The Guardian

„Unatoč uljepšanoj priči, Dobar dan, drugovi vrlo je iskrena knjiga. Bullerbüefekt dio je žanra: kada odrasli opisuju djetinjstvo kakvo su samo željeli imati, ispunjavaju želju mladih čitatelja.“ – Neue Zürcher Zeitun

Nakladnik: Hena com
Urednica: Marina Negotić
Prevevela s portugalskog: Una Krizmanić Ožegović
Godina izdanja: travanj 2020.
ISBN:  978-953-259-282-5
Broj stranica: 168
Cijena: MU 129,00 kn

Nakladnička kuća HENA COM izdaje naslove koji plijene pažnjuULLA-LENA LUNDBERG: LED

Ulla-Lena Lundberg (1947., Kökar, Åland) poznata je i višestruko nagrađivana finsko-švedska spisateljica. Napisala je nekoliko putopisa: Strövtåg (1966.), En berättelse om gränser (1968.), Gaijin-utlänning i Japan (1970.), Sibirien (1993.), romane Kungens Anna (1982.), Ingens Anna (1984.), Sand (1986.), Leo (1989.), Stora världen (1991.), Allt kan man önska sig (1995.), Regn (1997.), Marsipansoldaten (2001.). Pisala je i radiodrame, pjesme, novele te antropološke radove. Roman Led (2012.) smatra se vrhuncem njezine proze, prava su prodana u desetak zemalja, naklada u Finskoj dosegla je 150 000 primjeraka te je nagrađen najprestižnijom finskom književnom nagradom „Finlandia“. Osim „Finlandijom“, autorica je ovjenčana i nagradama „Finland’s State Literary Prize“ (1971., 1982. i 1992.), „Swedish Academy’s Finland Prize“ (1990.) i nagradom „Runeberg“ (1998.).

O knjizi:
Godina je 1946., II. svjetski rat nedavno je završio, a Petter Kummel sa ženom Monom i kćerkom Sannom seli na zabačeno otočje Örarnu, šibano vjetrovima u Baltičkom moru, kako bi postao novi pastor u otočkoj crkvi. Premda su stanovnici otoka zatvorena, sebi dovoljna zajednica, mladi se par sve više zaljubljuje u njih i u život na otoku. Međutim, s dolaskom zime sve se mijenja jer led nadire sa svih strana i uvelike utječe na život otočana, pa se odnosi produbljuju, ali i kompliciraju…

Ovaj iznimno atmosferični roman smatra se kapitalnim djelom etablirane i plodne finsko-švedske autorice Ulle-Lene Lundberg. Riječ je o toploj i dojmljivoj, ali i intrigantnoj priči o jednom kraju surovog pejzaža i okrutne zime, njegovim ljudima i životu u zajednici, ispisanoj s puno pažnje i empatije. Budući da je Lundberg i etnologinja po struci, vješto portretira ljude i njihovo djelovanje unutar kolektiva, a veliku pozornost pridaje i običajima, hrani i piću. Led je visokokvalitetna proza koja širom otvara prozor u jedan drukčiji, nesvakidašnji život.

„Led je apsolutni književni dragulj godine… Velik je to roman. Možete ga čitati kao napetu priču o ljudima i njihovim sudbinama, kao kondenzaciju napetosti u jednoj zajednici, ali i kao alegoriju čovječanstva.“ – Aamulehti

„Led je vrhunac Lundbergina kvalitetnog rada… Ovaj predivni roman oživljava sposobnost empatije do boli… Led je poput Knjige postanka.“  – Helsingin Sanomat

„Sjajan, bogat, panoramski roman koji se teško ispušta iz ruke.“ – Swedish Book Review

„Na život na Örarni – otočju između Finske i Švedske – utječe samo jedno: prisutnost i odsutnost leda. Led je oblikovao krajolik, ali i ljude. Ulla-Luna Lundberg rođena je ondje, a otac joj je umro kad je bila mala. Roman Led, dobitnik nagrade „Finlandia“ uvelike se temelji na autobiografskim i etnološkim elementima.“ – Stuff

Nakladnik: Hena com
Urednica: Marina Negotić
Preveo sa švedskog: Edin Badić
Godina izdanja: ožujak 2020.
ISBN:  978-953-259-279-5
Broj stranica: 416
Cijena: 149,00 kn

Nakladnička kuća HENA COM izdaje naslove koji plijene pažnjuMARKO GREGUR: VOŠICKI

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij odnosa s javnošću i medija na Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos (VERN) te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Dobitnik je više nagrada među kojima su: nagrada „Ivan vitez Trnski“, „Ulaznica“ te nagrada „Prozak“ za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) te zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetasicz koji je uvršten među 12 finalista nagrade “Fric”, dobio nagradu  “Katarina Patačić” za najbolju knjigu na kajkavskom dijalektu i preveden na slovenski. Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Pokretač je festivala „Alpe Jadran Festival mladih pisaca“, član je i predsjednik odbora međunarodnoga festivala književnosti „Galovićeva jesen“, voditelj književne tribine „Libarenje“, jedan od pokretača i glavni urednik časopisa Artikulacije.

O knjizi:
Opsežna, a opet sažeta, jer u njoj ima doživljaja za mnoge živote, romansirana biografija Vošicki prati život tog češkog doseljenika od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode.

Sukobljavali su se u Vošickom izdavač-entuzijast, idealist i vjernik knjige s nužno komercijalnim tiskarom. Zapamćen je po objavljivanju djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže, neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio. Sve to mu nikako nije pomoglo u doba NDH-a, začudo ni u doba Jugoslavije.

Nakon velikog uspjeha romana Mogla bi se zvati Leda novi roman Marka Gregura osim što prikazuje život Vinka Vošickog povremeno je i literarizirana monografija Koprivnice, leksikon imena i galerija karaktera, dramatizirana fiktivnim likovima poput obitelji Ružić i Rosenberg.

Velika je ovo priča o pravom čovjeku u krivim vremenima, o dvama svjetskim ratovima i nebrojenim političkim prevratima, usred kojih je Vošicki pozdravljao s „Got do kristi Kunst“ (Bog uskrisi umjetnost). E, pa ovaj roman čini baš to i vraća dio duga gospodinu Vošickom. – Kruno Lokotar

Nakladnik: Hena com
Beletristika: domaća
Biblioteka: Nokaut
Urednik: Kruno Lokotar
Godina izdanja: ožujak 2020.
ISBN: 978-953-259-280-1
Broj stranica: 424
Cijena: 159,00 kn