Edicije Božičević u ljeto ulaze s klasičnim romanom meksičke književnosti, “Ide dažd” Agustína Yáñeza (prev. Matija Janeš), životnim djelom ruskog filozofa i teoretičara književnosti Mihaila Bahtina – “Teorija romana” (prev. Ivo Alebić i dr. sc. Danijela Lugarić Vukas), zbornikom njegovih najvažnijih radova o romanu, napokon u suvremenom hrvatskom prijevodu te novim romanom Južnoafrikanca Ivana Vladislavića, “Prikaz rastavljenog sklopa” (prev. Miloš Đurđević).

Edicije Božičević u ljeto ulaze s tri novitetaAgustín Yáñez Delgadillo: Ide dažd

O AUTORU:
Agustín Yáñez Delgadillo (Guadalajara, Jalisco, 1904. – Grad Meksiko, 1980.) bio je meksički pripovjedač, esejist, prosvjetar i političar. ​Školovao se za odvjetnika, da bi početkom 50-ih magistrirao filozofiju. Njegovo najznamenitije djelo Al filo del agua (Ide dažd, 1947.) književna kritika drži pretečom modernog meksičkog romana jer usvaja narativne i stilske tehničke novine iz onodobne europske i američke književnosti. Yáñez je uz književni i prosvjetni rad obnašao i važne dužnosti u kulturnom i političkom životu Meksika kao guverner države Jalisco između 1953. i 1959. i tajnik za prosvjetu Meksika pod vladom Gustava Díaza Ordaza. Bio je aktivan i na najvećem meksičkom sveučilištu UNAM-u. Među njegovim najpoznatijim djelima su i La tierra pródiga (Darežljiva zemlja, 1960), Las tierras flacas (Mršave zemlje, 1962.), Ojerosa y pintada (Našminkana s podočnjacima, 1960.), Tres cuentos (Tri priče, 1964.) i Las vueltas del tiempo (Okuke vremena, 1975.). Godine 1973. dobio je Državnu nagradu za književnost.

O KNJIZI:
Radnja ovoga romana smještena je u zabačenom selu meksičke zapadne države Jalisco na početku 20. stoljeća kada ruralnim životom još upravljaju tradicionalni obrasci, a stanovništvo se kreće u liturgijskom ciklusu godine. Cijela plejada živih likova, počevši od župnika i njegovih vikara, mjesnih političkih moćnika, zemljoposjednika, zakupaca, mladih emigranata u SAD, djevojaka u proljeću života u kojima se budi želja, sjajno psihološki profiliranih i povezanih u cjelinu radnje sigurnom pripovjedačevom rukom, bit će ubačena u vrtlog revolucije koji prijeti selu i tradicionalnom životu. Čitatelj je vještim narativnim postupkom uvučen u tipične prostore jednostavnih kuća stroge arhitekture, crkve i njezina atrija, Kuće duhovnih vježbi, kolonijalnih kala, kojima se suprotstavlja tek nagoviještena modernistička arhitektura Grada Meksika i jednog novog svijeta u izgradnji. Ovaj klasik meksičke književnosti, umnogome prvi moderni meksički roman, donosi veliku temu, aktualnu i danas, sukoba dvaju svjetova, onoga tradicionalnoga i katoličkoga s jedne strane i modernoga i sekularnoga s druge. Pri tome se vaga pripovjedačevih simpatija često naginje na onu prvu, tradicijsku stranu, iako je možda, kao i čitatelj, svjestan neminovnosti oluje koja dolazi – dažda koji se sprema pasti – Meksičke revolucije i novína koje će iz temelja izmijeniti baštinjene obrasce života.

Izdavač: Edicije Božičević i Disput
Godina izdanja: 2020.
Autor: Agustín Yáñez Delgadillo
Prijevod: Matija Janeš
Ovitak: Iva Mandić
Cijena: 150,00 kn
Broj stranica: 312
Format: 14 x 20 cm
ISBN: 978-953-7953-98-0 tvrdi uvez

Edicije Božičević u ljeto ulaze s tri novitetaMihail M. Bahtin: Teorija romana

O AUTORU:
Mihail Mihailovič Bahtin (Orojl, 1895. – Moskva, 1975.) bio je ruski filozof i teoretičar književnosti. Predavao je u školama u Vitebsku i Nevelu i okupio značajan intelektualni krug oko sebe (tzv. “Bahtinov krug”). 1929. godine objavljuje “Probleme stvaranja Dostojevskog” (kasnije poznate pod imenom “Problemi poetike Dostojevskog”), djelo u kojem uvodi pojam polifonije u književnosti. Iste je godine uhićen i prognan u Kazahstan. Od 1936. godine predaje u Saransku, gdje sudjeluje i u osnivanju sveučilišta. U tom periodu završava veliki rad o Rabelaisu pod nazivom “Stvaranje Françoisa Rabelaisa i pučka kultura srednjega vijeka”, o karnevalesknim korijenima romana i o utjecaju pučke književnosti. 1969. godine dobiva dopuštenje za preseljenje u Moskvu, gdje mu posmrtno, 1975., izlazi knjiga “Pitanja književnosti i estetike”, s temeljnim studijima o romanu, kojima se bavio kroz čitavo svoje stvaralaštvo. Njegov rad na području književnosti i jezika danas se smatra ključnim za razvoj teorije romana, a utjecao je i na mnoge druge društvene i humanističke znanosti.

O KNJIZI:
“Teorija romana” zbornik je radova o romanu Mihaila Mihailoviča Bahtina, jednog od najznačajnijih ruskih filozofa i književnih teoretičara dvadesetog stoljeća. U ovom zborniku, u prijevodu Ive Alebića i prof. dr. sc. Danijele Lugarić Vukas, predstavljeni su najvažniji Bahtinovi radovi o teoriji romana, uključujući tekstove “Riječ u romanu”, “Uz Bildungsroman”, “Oblici vremena i kronotopa u romanu”, “Iz pretpovijesti romaneskne riječi” te “Roman kao književni žanr”. Pored samih tekstova, izdanje je opremljeno predgovorom prof. dr. sc. Deana Dude, predgovorom Ive Alebića, tekstom Sergeja Georgijeviča Bočarova, ruskog filologa i vlasnika autorskih prava na Bahtinovo djelo, te pojmovnikom koji je sastavio glavni urednik izdanja, Josip Ivanović.

“O Bahtinu se mnogo pisalo, Vladimir Biti je ranih devedesetih objavio zbornik Bahtin i drugi, ali samih izdanja djelâ Mihaila Bahtina u Hrvatskoj još nije bilo. Ovu prazninu u prevedenoj teoriji (književnosti) treba popuniti upravo ova zbirka radova o romanu, možda i najvažnija ostavština Mihaila Bahtina budućim misliocima. Od svekolikog autorova opusa, baš su radovi o romanu oni koji zazivaju širi društveni kontekst i koriste se filozofskim analizama i konceptima kako bi na nevjerojatno jasan i precizan način odredili put žanrova u povijesti književnosti, od antičkih epova pa sve do suvremenog romana i svega što on donosi. Roman, kao „nezavršen žanr“, kako ga Bahtin naziva, zapravo evocira sam život, ili čitanje, kao nezavršen proces, što čini roman najsuvremenijim i najotvorenijim od svih žanrova. Jasno, iz tog se konceptualnog procesa može iščitati i niz političkih i filozofskih konzekvenci.” – iz recenzije projekta prof. dr. sc. Juraja Božičevića

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2020.
Autor: Mihail M. Bahtin
Prijevod: Ivo Alebić i dr. sc. Danijela Lugarić Vukas
Recenzenti: dr. sc. Dean Duda i dr. sc. Slaven Jurić
Urednici: Josip Ivanović i Petra Požgaj
Lektura i korektura: Sarah Duspara
Ovitak i prijelom: Iva Mandić
Cijena: 300,00 kn
Broj stranica: 664
Format: 16,4 x 23,5 cm
ISBN: 978-953-7953-70-6 tvrdi uvez

Edicije Božičević u ljeto ulaze s tri novitetaIvan Vladislavić: Prikaz rastavljenog sklopa

O AUTORU:
Ivan Vladislavić (1957., Pretoria, Južnoafrička Republika) jedan je od najvažnijih suvremenih južnoafričkih pisaca. Tijekom osamdesetih radio je kao urednik u izdavačkoj kući Ravan Press te u utjecajnom književnom časopisu Staffrider. Autor je nagrađivanih romana, kratkih priča i eseja. Pisao je tekstove za knjige fotografa Davida Goldblatta i Rogera Palmera. Od 1992. živi u Johannesburgu i radi kao profesor kreativnog pisanja na Sveučilištu Witwatersrand. Na hrvatskome je 1999. izašao prijevod njegove knjige Mahnitost, a 2014. Dvostruki negativ, obje u prijevodu Miloša Đurđevića. 2017. godine objavljena mu je zbirka priča O detektivima, u prijevodu Katje Knežević. Nominiran je i osvajao najvažnije nagrade za afričku književnost na engleskome jeziku, a 2015. mu je za cjelokupan opus dodijeljena prestižna Nagrada Windham-Campbell američkog Sveučilišta Yale.

O KNJIZI:
Roman Prikaz rastavljenog sklopa sastoji se od četiri nezavisne priče, četiri lika koji pripadaju različitim segmentima južnoafričkog društva, a zajedno predstavljaju panoramu ili „prikaz rastavljenog sklopa“ Johannesburga. U fokusu Vladislavićeva romana ustvari je grad i istraživanje suptilnih odnosa unutar njega. Životi likova na sekundu će se dotaknuti, a da oni toga neće biti ni svjesni, i tako skrojiti priču o suptilnom premrežavanju povijesti, sadašnjosti i budućnosti ne samo Johannesburga nego i cijele Južnoafričke Republike. U svom već poznatom stilu, Vladislavić suptilno i vješto oslikava probleme klase, rase, društvenog položaja i institucionalne moći (i nemoći) unutar južnoafričkog društva prikazujući živote četvorice muškaraca s potpuno različitim pozadinama i životnim interesima, od popisivača stanovništva u predgrađima Johannesburga do umjetnika koji se bavi instalacijama sastavljenim od prepolovljenih drvenih skulptura životinja. U svakoj od četiri priče postavlja se pitanje izmještenog identiteta i nepripadanja, autor stilom vješto dočarava otuđenje gotovo kafkijanskih razmjera, a čitatelja stavlja u poziciju pritajenog promatrača svakodnevice i intime njegovih likova.

„Ivan Vladislavić dominantna je figura južnoafričkog literarnog krajolika. Njegova djela ovjenčana su brojnim nagradama, uključujući, na primjer, Nagradu Alan Paton za publicistiku kao i Nagradu za pripovjednu prozu Sunday Timesa. Nijedan drugi autor ne istražuje Johannesburg s toliko suptilne snage, s toliko ubojite preciznosti kao Vladislavić.” – Michelle Magwood, On Books

„Njegova stilska virtuoznost, tamni humor, zaigrana inventivnost i precizni opisi nelagode pretvaraju svakodnevicu u nešto bogato smislom i čudno ispunjeno komičnim i filozofskim značenjem.“Mail & Guardian

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2020.
Autor: Ivan Vladislavić
Prijevod: Miloš Đurđević
Urednik: Josip Ivanović
Lektura: Sarah Duspara
Ovitak: Iva Mandić
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 156
Format: 13 x 20 cm
ISBN: 978-953-7953-94-2 meki uvez s klapnama