Promocija zbornika “Teorija romana” Mihaila M. Bahtina, održat će se 7. listopada, u srijedu, u 20h u Frakturinoj knjižari u Mislavovoj.

O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Tomislav Brlek, prof. dr. sc. Dean Duda, prevoditelji prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas i Ivo Alebić, a razgovor će moderirati Lujo Parežanin. Knjiga će se moći kupiti uz popust od 20%.

 

O AUTORU
Mihail Mihailovič Bahtin (Orojl, 1895. – Moskva, 1975.) bio je ruski filozof i teoretičar književnosti. Predavao je u školama u Vitebsku i Nevelu i okupio značajan intelektualni krug oko sebe (tzv. “Bahtinov krug”). 1929. godine objavljuje “Probleme stvaranja Dostojevskog” (kasnije poznate pod imenom “Problemi poetike Dostojevskog”), djelo u kojem uvodi pojam polifonije u književnosti. Iste je godine uhićen i prognan u Kazahstan. Od 1936. godine predaje u Saransku, gdje sudjeluje i u osnivanju sveučilišta. U tom periodu završava veliki rad o Rabelaisu pod nazivom “Stvaranje Françoisa Rabelaisa i pučka kultura srednjega vijeka”, o karnevalesknim korijenima romana i o utjecaju pučke književnosti. 1969. godine dobiva dopuštenje za preseljenje u Moskvu, gdje mu posmrtno, 1975., izlazi knjiga “Pitanja književnosti i estetike”, s temeljnim studijima o romanu, kojima se bavio kroz čitavo svoje stvaralaštvo. Njegov rad na području književnosti i jezika danas se smatra ključnim za razvoj teorije romana, a utjecao je i na mnoge druge društvene i humanističke znanosti.

O KNJIZI
Teorija romana” zbornik je radova o romanu Mihaila Mihailoviča Bahtina, jednog od najznačajnijih ruskih filozofa i književnih teoretičara dvadesetog stoljeća. U ovom zborniku, u prijevodu Ive Alebića i prof. dr. sc. Danijele Lugarić Vukas, predstavljeni su najvažniji Bahtinovi radovi o teoriji romana, uključujući tekstove “Riječ u romanu”, “Uz Bildungsroman”, “Oblici vremena i kronotopa u romanu”, “Iz pretpovijesti romaneskne riječi” te “Roman kao književni žanr”. Pored samih tekstova, izdanje je opremljeno predgovorom prof. dr. sc. Deana Dude, predgovorom Ive Alebića, tekstom Sergeja Georgijeviča Bočarova, ruskog filologa i vlasnika autorskih prava na Bahtinovo djelo, te pojmovnikom koji je sastavio glavni urednik izdanja, Josip Ivanović.

Edicije Božičević predstavljaju zbornik "Teorija romana" Mihaila M. Bahtina
Utjecaj Mihaila Bahtina na teorijsku misao 20. stoljeća neosporan je. Bahtin, kontroverzna figura u okviru svoga rada pod paskom staljinizma, često je spominjan kao jedan od najvažnijih ruskih znanstvenika u području humanistike i društvenih znanosti općenito, ostavljajući traga kako u literarnoj teoriji tako i u političkoj misli. Izgrađen na temeljima ruskog formalizma, njegov pristup diskurzu pleše na ivici između strukturalizma i konstruktivizma, tvoreći kompleksne tipologije koje generaliziraju tendencije što ih možemo naći u brojnim literarnim izvorima. Njegova čitanja afirmiraju kontekst kao važan ključ za razumijevanje teksta, bio taj kontekst kulturni, prostorno-vremenski ili pak žanrovski. Stvari i tekstovi ne postoje sami za sebe, već uvijek i isključivo u relaciji i dijalogu s drugim stvarima, odnosno tekstovima.

Bahtin u svojim radovima posebno obrađuje koncepte intertekstualnosti, dijalogizma (koji mu je važan i za razumijevanje socijalnih relacija, ne samo tekstualnih), polifonije (iz čitanja Dostojevskog) i heteroglosije (svaki roman sastavljen je od mnoštva stilskih registara i glasova posloženih u posebnom, umjetničkom sustavu, koji njihove odnose posebno označava). Kritično se odnosio prema pokušajima zaključivanja autorske „namjere“ iz teksta, prema njemu, takav tip čitanja je monologizam; autorovu originalnost Bahtin vidi u poretku elemenata, a ne u samim elementima. Osim na području književnosti, gdje je zauzeo ulogu jednog od ključnih proučavatelja romana, Bahtin se bavio i lingvistikom i filozofijom (bio je, npr., protiv promatranja jezika kao zatvorenog sustava, smatrao je da to vodi elitizmu).

O Bahtinu se mnogo pisalo, Vladimir Biti je ranih devedesetih objavio zbornik Bahtin i drugi, ali samih izdanja djelâ Mihaila Bahtina u Hrvatskoj još nije bilo. Ovu prazninu u prevedenoj teoriji (književnosti) treba popuniti upravo ova zbirka radova o romanu, možda i najvažnija ostavština Mihaila Bahtina budućim misliocima. Od svekolikog autorova opusa, baš su radovi o romanu oni koji zazivaju širi društveni kontekst i koriste se filozofskim analizama i konceptima kako bi na nevjerojatno jasan i precizan način odredili put žanrova u povijesti književnosti, od antičkih epova pa sve do suvremenog romana i svega što on donosi. Roman, kao „nezavršen žanr“, kako ga Bahtin naziva, zapravo evocira sam život, ili čitanje, kao nezavršen proces, što čini roman najsuvremenijim i najotvorenijim od svih žanrova. Jasno, iz tog se konceptualnog procesa može iščitati i niz političkih i filozofskih konzekvenci.” –  iz recenzije projekta prof. dr. sc. Juraja Božičevića

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2020.
Autor: Mihail M. Bahtin
Prijevod: Ivo Alebić i dr. sc. Danijela Lugarić Vukas
Recenzenti: dr. sc. Dean Duda i dr. sc. Slaven Jurić
Urednici: Josip Ivanović i Petra Požgaj
Lektura i korektura: Sarah Duspara
Ovitak i prijelom: Iva Mandić
Cijena: 300,00 kn
Broj stranica: 664
Format: 16,4 x 23,5 cm
ISBN: 978-953-7953-70-6 tvrdi uvez